Lješnjak – zdravlje, sreća, mudrost

Lješnjak

Obična lijeska (lat. Corylus avellana) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice brezovki (lat. Betulaceae).

Raste samonikla u nizinama i do 1800 m nadmorske visine u umjerenom pojasu Europe i jugozapadne Azije. Raste u šikarama i na rubovima šuma, a voli društvo hrasta kitnjaka i lužnjaka te jasena i bukve. Živi do sto godina. Podrijetlo joj se ne može sa sigurnošću utvrditi; navodi se da potječe iz Grenlanda te Male i istočne Azije.

Lijeska je poznata od prapovijesti. U Škotskoj su pronađeni dokazi o konzumaciji lješnjaka koji sežu do 6000 godina prije nove ere. Ova se biljka uzgaja već 2000 godina i prve zapise o njoj pronalazimo kod Grka i Rimljana.

U antičko doba smatralo se da lješnjaci imaju čarobnu moć. Dijelili su ih kada bi se nekome zaželjelo sreću, držalo ih se u džepu da bi spriječili udar munje, u kući da bi ju čuvali od miševa.

Stari Kelti su povezivali lješnjak s mudrošću i pjesničkom inspiracijom. Jedna keltska legenda kaže da je devet lijeski raslo pored svetog jezera. Jednom prilikom jedan je losos pojeo plodove lješnjaka koji su rasli kraj tog čarobnog jezera i postao Losos Mudrosti. Potom je jedan druid upecao tog lososa i naredio svom učeniku Fionnu mac Cumhaillu da ga skuha, ali i dodao da ga ne smije okusiti. Slučajno opekavši prst vodom od kuhanja, Fionn je stavio prst u usta i tako upio svu lososovu mudrost. Od tada je znao svu prošlost, sadašnjost i budućnost Irske te je postao najpoznatiji heroj i vođa. Prema vjerovanju Kelta, oni koji su jeli lješnjake dobivali su magične moći i stjecali mudrost, a u lijesci se skrivala vila koja je voljela poeziju.

Najstariji alat za pronalaženje vode su lijeskove rašlje, a lijeskovi štapići koristili su se kao vodič u upoznavanju okultnih energija te u borbi protiv crne magije. Prema vjerovanju našeg naroda, lijeska je drvo mudrosti i znanja.

Lijeska se, kao što znamo, često koristi u konditorskoj industriji za proizvodnju čokolade, krema i slično. Drvoprerađivačka industrija koristi ovo drvo za izradu namještaja i predmeta za domaćinstvo te izradu rukotvorina.

Zbog svojih nutritivnih vrijednosti lijeska je posebno cijenjena u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Lješnjak sadrži najviše ulja (52-78%), zatim bjelančevina, mineralnih tvari (kalcija, magnezija, fosfora, kalija) te vitamina (A, B5 i E).

Kao ljekovita biljka, lijeska je oduvijek imala široku primjenu. Ljekoviti su dijelovi lijeske list, cvijet, plod i kora stabla. Narodna medicina primjenjuje lijesku za liječenje bolesti kao što su nizak krvni tlak i žutica. Koristi se i protiv proljeva i kašlja, za čišćenje kože, snižavanje razine kolesterola u krvi te kod pojave hemoroida.

Lješnjaci imaju mnoge dobrobiti za zdravlje. Njihovom konzumacijom jačamo imunitet, usporavamo starenje i potičemo funkcije mozga. Navodi se da konzumacija lješnjaka sprječava nastanak kardiovaskularnih bolesti i tumora, poboljšava plodnost, čuva kosu i kožu, jača kosti i tetive…

Lješnjak je bogat zdravim masnoćama i zato se preporučuje vegetarijancima, a budući da ne sadrži gluten, mogu ga konzumirati i osobe osjetljive na ovu tvar.

Uživajmo u ovom zdravom voću svakoga dana!