Kako postati ekološki proizvođač

Kako postati ekološki proizvođač u Republici Hrvatskoj
Pravna regulativa

Zašto ekološka poljoprivreda ?

Ekološka poljoprivredna proizvodnja je poljoprivredna proizvodnja u kojoj primijenjujemo načela održivog gospodaranje. Ona se odnosi na sve postupke u proizvodnji, od proizvodnje do distribucije, a odnosi se i na poljoprivredu i na šumarstvo. Održivo gospodarstvo je strateški cilj Europske unije u svim strateškim dokumentima. Vrjedno je spomenuti primjer ” Europa 2020 ”, dokument Europske unije za pametan održiv i uključiv rast.

Citirat ćemo dio teksta iz uvoda dokumenta:

” Da bi postigli održivu budućnost, već sada moramo gledati dugoročno. Europa se mora vratiti na pravi put, i tu ostati. To i jest svrha strategije Europa 2020. Više radnih mjesta i bolja kvaliteta života. Ona pokazuje kako Europa ima sposobnost ostvariti pametan, održiv i uključiv rast, naći načine za stvaranje novih radnih mjesta i pružiti smjer našim društvima. ”

Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: – Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. – Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija – Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Tri prioriteta primijenjena na poljoprivredi bila bi niz promjena koje moramo uključiti u razmatranje, a to bi bilo izbacivanje iz poljoprivrede štetnih tvari koja dugoročno zagađuju tlo, proizvodnja GMO hrane, bespotrebno korištenje resursa koji su potrebni za transport i skladištenje hrane i mnogo drugog.

” Resursno učinkovit europa ”, prema tekstu dokumenta, ima potrebu pridonijeti ” Ostvarivanju vizije strukturnih i tehnoloških promjena nužnih za prelazak na ekonomiju s malo ugljika koja učinkovito koristi resurse te je otporna na klimatske promjene do 2050. godine, što će omogućiti EU da ostvari ciljeve smanjenja emisije plinova i očuvanja bio-raznolikosti; to uključuje sprečavanje katastrofa i odgovor na njih, korištenje kohezijskih i poljoprivrednih politika, politika ruralnog razvitka i pomorskih politika kao odgovora na klimatske promjene, prvenstveno kroz mjere prilagodbe utemeljene na učinkovitijem korištenju resursa, što će također pridonijeti globalnom osiguravanju dovoljnih količina hrane. ”

Ruralni razvoj ne može se odvojiti od eko poljoprivrede, a smanjivanje klimatskih promjena dolazi u korak s smanjenjem transporta hrane jer stanovništvo izravno konzumira lokalno proizvedenu hranu. Digitaliziranjem proizvodnje kroz platformu razmjena informacija proizvođača i konzumenata sa drugim uključenim subjektima kao što su uslužne djelatnosti dolazimo do optimalizacije proizvodnje i ne proizvodimo više nego li je potraživano, što smanjuje trasport, skladištenje, a s tim povezano i korištenje fosilnih resursa u procesima proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije. U tom lancu pridonosimo ruralnom razvoju jačanjem kapaciteta sela kroz eko proizvodnju, ruralni, eko, zdravi turizam dolaskom gosta na mjesto proizvodnje hrane i uključujemo biciklizam, planinarenje, rekreaciju kao ljudske djelatnosti kojima se štedi vrijeme i resursi utrošeni u uobičajen promet i s njim povezano iscrpljivanje resursa.

Na dobitku su svi uključeni kroz provedbu strategija koje pogoduju razvoju eko proizvodnje i ruralnog razvoja, a s druge strane čuva se okoliš, bioraznolikost, kapitalna sredstva i stvara se uvjet za širenje i jačanje svih oblika zelenog razvoja. Druga palete efekata su povećanje zaposlenosti i rast prihoda stanovništva kroz iskorištavanje kapitalnih dobara koja su u vlasništvu lokalnog stanovništva, a s tim će porasti i potreba za inovacije tehnološkog karaktera, reformom obrazovanja za ovo specifično područje, što sveukupno pridonosi visokokvalificiranim radnim mjestima i rastom primanja uključenih.

OPG- važni čimbenici u realizaciji izloženih strategija u Hrvatskoj

OPG je specifično proizvodni oblik na tržištu koji je oblikovan prikladno za poljoprivredu jer olakšava poslovanje kroz niz pogodnosti, primjerice olakšavnjem knjigovodstvo jer se vodi jednostavno, a ne dvojno, otvara se mogućnost kroz plaćanje poreza na dohodak za ulazak u paušalni sutav, neiziskuje fiskalizaciju i ugovaranje rada među članovima kućanstva, a može se ugovoriti s drugima sezonski rad u poljoprivredi i dr., a što ne bi mogli kroz poslovanja kao primjerice d. o. o.

Zato je prvi zakon koji trebamo referirati uz EKO-proizvodnju Zakon o obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima NN 29/18 .

Sukladno zakonu ” OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. ”
Sukladno zakonu rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava donosi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kojoj se podnosi prijava.
OPG se mora upisati u Upisnik poljoprivrednih proizvođača neovisno bavi li se ekološkom, konvencionalnom ili integralnom proizvodnjom i to je prvi korak koji moramo obaviti.
Svi drugi detalji određeni su zakonom koji je nužno konzultirati kod poslovanja kao OPG-a što možete sami, a možete se i obratiti stručnim osobama.
Uz zakon donešeni su i pravilnici, spomenimo 2 važna:
– Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (»Narodne novine«, br.76/14.) i
– Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 76/14. 82/14. – ispravak).
Na interentu ćete pronaći i korisnu brošuru ” Praktični vodič kroz porezni sustav za obiteljska poljoprivredna gospodarstva ” Savjetodavne službe.
Ipak za poslovanje je ključno provjeravati informacije s stručnim osobama i knjigovodstvom jer su svi dokumenti podložni stalnim promjenama.

Ostali propisi:

Zakon o poljoprivredi NN 30/15 on nam je, naravno, važan za svaku djelatnost u poljoprivredi. Za područje ekološke proizvodnje važan jer kroz mnogo odredbi, a cijela Glava X. (10) Zakona nosi naziv ” Ekološka i integrirana proizvodnja ”. Primjerice u sklopu te Glave je i čl. 77. koji propisuje kontrolni sustav u ekološkoj proizvodnji koji se primijenjuje na proizvođače.

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju proizvoda 139/2010 je prestao važiti, međutim Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji NN 19/2016 koji određuje postupak upisa subjekta u Upisnik ekoloških proizvođača pri Agenciji, a nakon provedenog prvog stručnog nadzora, kojeg provodi neka od stručnih stanica i dalje važi. Stanice stručnog nadzoru kojima se može obratiti su:

-BIOINSPEKT” d.o.o. za nadzor u ekološkoj proizvodnji, Đakovština 2, 31000 Osijek, tel. 031/204-620;
• PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, 10000 Zagreb tel. 01/232-1477, 099/412-275;
• HRVATSKE ŠUME d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10 000 Zagreb, tel. 01/480-4111;
• AGRIBIOCERT – zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe, Veli dvor 11, 51513 Omišalj, tel. 051/842-607;
• BIOTECHNICON – PODUZETNIčKI CENTAR d.o.o., Hrvatskih iseljenika 30, 21000 Split, tel. 021/485-461; TRGO-INVEST d.o.o. D. Rakovca bb, 35209 Bukovlje, tel: 035/276-119.

Kada stanica obavi stručni nadzor i dostavi zapisnik možemo podnijeti zahtjev za upis Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača Ministarstvu poljoprivrede tj. Agenciji.

Potrebno je priložiti i:
• zahtjev za upis u upisnik sa biljezima u iznosu 70,00 Kn;
• rješenje o upisu u registar za pravnu osobu, obrtnica ili uvjerenje nadležnog ureda državne uprave da ste poljoprivredni proizvođač;
• izvadak iz zemljišne knjige i/ili ugovor o dugoročnom korištenju zemljišta (najmanje 5 godina) kao dokaz o vlasništvu odnosno pravu korištenja zemljišta;
• katastarski plan s točno određenim česticama koje pripadaju proizvodnoj jedinici i njihovim površinama;
• popis i veličinu gospodarskih objekata, poljoprivredne mehanizacije i drugih strojeva za ekološku proizvodnju;
• izjavu pravne osobe ili izjavu proizvođača da je upoznat s propisima i pravilima ekološke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja između proizvođača i potrošača;
• ako jedinica za ekološku proizvodnju ima voditelja proizvodnje, dokaz o poslovnom odnosu s voditeljem proizvodnje;
• zapisnik nadzorne stanice za ekološku proizvodnju o obavljenom prvom stručnom nadzoru.

Ako je sve uredu donijet će se Rješenje o upisu pomoću kojeg možemo ishoditi certifikat i oznaku eko proizvoda.

Certrifikat možemo ishoditi od:

“BIOINSPEKT” d.o.o. za nadzor u ekološkoj proizvodnji, Đakovština 2, 31000 Osijek, tel. 031/204-620;
• PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, 10000 Zagreb tel. 01/232-1477, 099/412-275;
• AGRIBIOCERT – zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe, Veli dvor 11, 51513 Omišalj, tel. 051/842-607;
• BIOTECHNICON – PODUZETNIČKI CENTAR d.o.o., Hrvatskih iseljenika 30, 21000 Split, tel. 021/485-461;
• TRGO-INVEST d.o.o. D. Rakovca bb, 35209 Bukovlje, tel: 035/276-119
• OMEGA-CERT d.o.o., Rebar 131, 10000 Zagreb, tel: 095/568-6436.

Po dobivenom certifikatu možemo od Ministarstva zatražiti Rješenje o ” pravu na korištenje znaka ekoproizvod ” koji je garancija da je proizvod proizveden u skladu s propisima o ekološkoj proizvodnji i u proizvodnom postupku koji je za to predviđen.

Potrebno je priložiti:

-ime/naziv i adresu proizvođača, upisni broj iz Upisnika ekoloških proizvođač te državni biljeg u iznosu od 70,00 kuna;
• naziv proizvoda za koji se traži dodjela znaka “ekoproizvod”; veličina pakovine, broj pakovina i ukupna količina;
• potvrdnicu izdanu od ovlaštene pravne osobe za provedbu postupka potvrđivanja;
• kopiju zapisnika zadnjeg nadzora nadzorne stanice.
• Nakon toga svake se godine na novo mora obnoviti zahtjev za dodjelom eko markice za svaki pojedini proizvod.

Drugi važni propisi:

-Pravilnik o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja
(NN: 1/13)
-Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda
(NN: 129/09)
-Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji
(NN: 68/11)
-Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji
(NN: 25/11)
-Pravilnik o uvjetima i načinu unosa u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji
(NN: 39/11)
-Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akvakulturi

i drugi ( više u članku Ekopoduzetnika pod naslovom ” Put do eko markice u sedam koraka ” ), ipak uvijek provjerite važi li propis u trenutku kada ga čitate, a za to Vam uvijek pomoć može pružiti stručna osoba.

Linkovi:
– Zakoni i pravilnici: Zakon.hr: www.zakon.hr, Narodne novine: www.nn.hr,
– Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: https://www.savjetodavna.hr/, Brošura: https://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf ,
– Hrvatska poljoprivredna agencija: https://www.hpa.hr/,
– Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo: https://www.hcphs.hr/,
– Europski strukturni i investicijski fondovi: https://strukturnifondovi.hr/ ,
– Program ruralnog razvoja: https://ruralnirazvoj.hr/,
– Ministarstvo poljoprivrede: http://www.mps.hr/,
– Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: https://www.apprrr.hr/,
– Eko poduzetnik, www.ekopoduzetnik.hr, članak ” Put do ekomarkize u sedam koraka ”: http://www.ekopoduzetnik.com/tekstovi/put-do-eko-markice-u-sedam-koraka-8630/.,
– Europa 2020: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/europa-2020.pdf.

Matej Maričić – mag.iur.